Rudarstvo staro 116 godina


Početak rudarenja na prostoru na kome se danas nalazi  Rudarski basen „Kolubara” vezuje se za 1896. godinu, u zapadnom delu Rudarskog basena. Podzemna eksploatacija lignita vršena je, do 1974. godine, u 12 jama:

  • „Zvizdar”
  • „Sokolovac”
  • „Skobalj”
  • „Radljevo”
  • „Prkosava”
  • „Veliki Crljeni”
  • „Kolubara I”
  • „Veliki Crljeni – Kolubara II”
  • „Kosmaj – Kolubara III”
  • „Baroševac”
  • „Šopić”
  • „Junkovac”

Veliki preokret u proizvodnji uglja dogodio se 1952. godine, kada je, otvaranjem prvog površinskog otkopa – Polja „A” (radilo do 1966.) u Kolubarskom basenu počela površinska eksploatacija lignita.  Kroz godine otvarani su novi površinski kopovi:

  • Polje „B” (otvoreno 1952, proizvodnja uglja od 1956.),
  • Polje „D” (otvoreno 1961, proizvodnja uglja od 1966.),
  • „Tamnava-Istočno polje” (proizvodnja jalovine i uglja od 1979.),
  • „Tamnava-Zapadno polje” (otvoreno 1994, proizvodnja uglja počela 1995.),
  • „Veliki Crljeni” (otvoreno 2008, ugalj od 2009.)
  • Mokra separacija, postrojenje za čišćenje kolubarskog lignita, počela sa radom 1956. godine.
  • Početak rada postrojenja za sušenje uglja, Sušara – 1957.
  • Početak rada stare Toplane – 1957.
  • Prva faza Suve separacije krenula u pogon 1969.
  • Prestanak stare i početak rada nove Toplane – 1981.
  • Početak rada nove Sušare – 1986.

 

KOLUBARSKI BASEN

je bio poznat kao izvor uglja još od vremena Rimskog carstva.
Organizovana podzemna eksploatacija uglja iz Kolubarskog basena započela je 1896. godine, u jami „Zvizdar”. Ozbiljna poršinska eksploatacija započinje 1952. godine, kada je otvoren prvi površinski kop Polje „A”.

webmail